Nakon rezultata studije koja pokazuje veliki potencijal za geotermalnu energiju u Zagrebu, Hrvatska, u tijeku su planovi za proširenje postojećeg geotermalnog sustava grijanja.

Postojeći geotermalni sustav grijanja u Zagrebu, Hrvatska, uskoro će se proširiti kako bi se grijao studentski dom Stjepan Radić, kao i buduća dječja bolnica u Blatu i planirano termalno kupalište. Dolazi to nakon predstavljanja studije Geoda Consultinga koja pokazuje da zagrebačko geotermalno polje ima značajno veći potencijal od onoga što se trenutno koristi.

Geotermalno grijanje trenutačno je u tijeku za Sportski park Mladost i Kineziološki fakultet. Kako bi se proširio kapacitet postojećeg sustava, u studiji je predložena lokacija za bušenje budućih bušotina. “U studiji smo izdvojili zonu s najboljim ležišnim karakteristikama, predviđajući održivu proizvodnju u najboljim vodonosnicima”, istaknula je Željka Sladović, direktorica Geoda Consultinga, ističući da geotermalni resursi nisu svugdje jednako kvalitetni.

U studiji stoji da zagrebačko geotermalno polje ima teoretski kapacitet od 150 MW i ostvarivi kapacitet od 120 MW. Prema riječima Željka Jurilja iz GPC Instrumentation Process, to je znatno više od onoga što se dosad znalo. Tvrtka nosi ekskluzivna prava za razvoj geotermalnog polja Zagreb.

Vladislav Brkić, dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske udruge za geotermalnu energiju, izjavio je da Zagreb ima veći geotermalni gradijent od europskog prosjeka, kao i većina regija Panonskog bazena. Istaknuo je kako se ti geotermalni resursi moraju iskoristiti, tim više što se od otkrića zagrebačkog geotermalnog polja 1977. godine nije puno radilo.

“S obzirom na tržišnu ekonomiju i cijene energenata te geoenergetsku krizu i nove ekološke zahtjeve koje je Europska unija postavila pred sebe, sada je pravo vrijeme da se dokazani geotermalni potencijali bolje iskoriste, čak i prema studiji o rezerve”, rekao je Brkić.

Za planirano termalno kupalište Grad Zagreb već je predvidio prostor od 370.000 četvornih metara. Ostalo je još riješiti imovinsko-pravne probleme, ali Jurilj kaže da već postoji nekoliko zainteresiranih investitora za projekt koji predviđa stvaranje najvećeg “geotermalnog jezera” u Europi.

Napori za razvoj geotermalne energije u Hrvatskoj postali su vrlo aktivni u posljednjih nekoliko godina nakon nekoliko natječaja za geotermalne lokacije od strane Hrvatske agencije za ugljikovodike. Nedavno je agencija naručila lokalnu tvrtku za bušenje Crosco da buši na četiri lokacije za geotermalna istraživanja diljem zemlje.

Članak prenesen sa www.thinkgeoenergy.com