Izvor: Mike Goad / Pixabay
Budući stručnjaci već se sada moraju upoznati s izazovima energetske tranzicije
Obrazovanje stručnjaka u području rudarstva, geologije i naftnog rudarstva, ali i bilo kojeg drugog područja energetike danas je, u doba energetske tranzicije, iznimno važno. S tim je ciljem Zagrebački studentski ogranak Američkog udruženja naftnih geologa (AAPGZG) organizirao trodnevnu Konferenciju o geotermalnoj energiji. Time je omogućeno povezivanje mladih talenata, budućih inženjera, sa znanstvenicima i istraživačima, ali i budućim poslodavcima, dok je istodobno gospodarstvu i cijelom društvu ukazano na goleme mogućnosti koje u Hrvatskoj postoje kada je riječ o iskorištavanju potencijala geotermalne energije.
Stručni skup na temu geotermalne energije ponajviše je stoga bio namijenjen studentima, ali bili su dobrodošli i svi drugi koje zanima iznimno dinamično područje geotermalne energije. Održan je u prostorima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je dekan, prof. dr. sc. Vladislav Brkić, obraćajući se sudionicima na početku Konferencije napomenuo kako se rudarstvo, geologija i naftno rudarstvo kao struke u današnjem svijetu trebaju neprestano razvijati i prilagođavati kako bi se nosile s izazovima energetske tranzicije. Zanimanje za takvim stručnjacima stoga je svakim danom sve veće u područjima kao što su geotermalna energija, zahvaćanje i pohrana i korištenje ugljikovog dioksida (CCUS), ali i istraživanje kritičnih sirovina.
Duga tradicija primjene geotermalne energije
Iako mnogi misle kako se radi o posve novom izvoru energije, geotermalna energija u Hrvatskoj ima bogatu povijest primjene. Primjerice, kako je u svojem izlaganju naglasio Vladimir Cazin iz tvrtke GPC Instrumentation Process, geotermalno polje Zagreb otkriveno je još 1977. godine. Tu energiju za grijanje, pripremu potrošne tople vode i zagrijavanje bazena još od 1981. koristi Sportski park Mladost, a od 2018. godine i Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Iz bušotina neposredno uz atletski stadion prošle je godine dobiveno 307 000 m3 geotermalne vode s prosječnim protokom 9,7 l/s, odnosno 8051 MW h toplinske energije. To ima i značajan utjecaj na okoliš jer je, primjerice, Kineziološki fakultet time smanjio ekvivalentne emisije CO2 za 2000 t godišnje.
No, na tome se neće stati jer bi, kako je najavio Željko Jurilj, također iz GPC-a, na taj sustav od listopada ove godine trebale biti priključene i zgrade Studentskog doma ‘Stjepan Radić’, a u planu je i sustav vanjskog i unutarnjeg grijanja budućeg sportskog kampusa Kineziološkog fakulteta. Također se razmatra i spoj na zagrebački toplinarski sustav jer udaljenost bušotine Mla-3 od toplinske podstanice iznosi manje od 100 m.
Veliki planovi
Jedan od gradova u kojem se intenzivno razmišlja o primjeni geotermalne energije je i Sveta Nedelja. Primjerice, tvrtka Ekoplodovi već ima dozvolu za pridobivanje geotermalne vode, a istraživanja provodi gradska komunalna tvrtka Svenkom.
Potencijale geotermalne energije prepoznala je i tvrtka koja je u prošlosti bila najzaslužnija za otkrivanje većine svih dosadašnjih geotermalnih izvora u Hrvatskoj. Radi se, dakako, o INA-i koja ima dvije licence za istraživanje geotermalne energije. Kako je pojasnio Andrej Pleša, voditelj INA-inog tima za geotermalnu energiju, radi se o poljima Međimurje 5 i Leščan. Istraživanja su započela prošle godine, dok će se ove godine provoditi mjerenja i priprema za bušenje. S bušenjima bi se pak trebalo započeti 2025., dok se izgradnja geotermalne elektrane i proizvodnja energije očekuje do 2028. godine. U svakom slučaju, INA ima velike planove na području geotermalne energije.
Konferencija je obuhvatila još niz zanimljivih predavanja i okruglih stolova, a za sve sudionike predviđen je i obilazak geotermalne bušotine uz Sportski park Mladost u Zagrebu i bušotine Veliko Korenovo pokraj Bjelovara gdje je upravo potvrđena izdašnost proizvodnje geotermalne vode za budući turistički kompleks, ali i za primjenu u gospodarskoj zoni.